Karl fon Habzburg: Srbija nije krivac za Prvi svetski rat
Foto: Dado Djilas

Intervju: Naslednik poslednjeg austrougarskog cara

Karl fon Habzburg: Srbija nije krivac za Prvi svetski rat

Društvo -
Da se nije desio atentat u Sarajevu, desilo bi se nešto drugo za tri meseca jer su takve bile okolnosti. Glavni krivac je nacionalizam, kaže za Kurir Fon Habzburg

BEOGRAD - Važno je reći i posle 100 godina!

Ni Srbija ni bilo koji pojedinac ne mogu biti krivi za izbijanje Prvog svetskog rata. Da se nije desio atentat u Sarajevu, desilo bi se nešto drugo za tri meseca, jer takve su bile okolnosti.

Glavni krivac je nacionalizam, kaže Karl fon Habzburg, unuk poslednjeg austrougarskog cara Karla Prvog i izdanak nekad najmoćnije evropske dinastije, čija se vladavina okončala kada i Prvi svetski rat.Ali za nacionalizam su krivi ljudi?- Tačno. Tadašnji nacionalizam je zagrejao konflikt, ali u tom trenutku nije bilo dimenzije sukoba. Međutim, odbacujem tvrdnje austrijskog istoričara Manfreda Rauhenštajnera da je car Franjo Josif glavni krivac za to što je naredio da se povede rat protiv Srbije.Da se vratimo na sadašnjost. Našem odlazećem premijeru Ivici Dačiću juče ste uručili viteško odlikovanje. Koji je povod?- Vaš premijer je dobio odlikovanje jer je to simboličan gest za sve ono što je uradila vaša zemlja. To je i politička poruka i simboličan gest.Kakvu ste političku poruku hteli da pružite?- Uvek sam smatrao da Srbija treba da bude deo evropske porodice naroda. EU neće biti kompletna bez punopravnog članstva Srbije. Potpisali ste Briselski sporazum, a to je velika stvar. I istorijski i politički. Pregovori su bili teški, ali pregovarači su ipak doveli do toga da se nađe rešenje koje je bilo prihvatljivo za obe strane.Srbija će uskoro dobiti novu vladu i premijera Aleksandra Vučića, koji je osvojio aspolutnu većinu.- To je volja vašeg naroda. Pokušavam da ni o kome ne sudim, naročito ne o političarima. Ali činjenica je da su odgovornost i očekivanja ogromni. Vidim privrženost pristupanju evropskim integracijama. I to je veoma pozitivno, ali slede teške reforme koje u budućnosti morate da sprovedete, a koje su neophodne.Neki evropski zvaničnici pominjali su 2020. kao godinu kada bi Srbija trebalo da i zvanično postane deo EU. Da li se to vama čini kao realno?- Nije važan datum. Važna je vladavina prava i primena zakona.

LegalistaNA STRAIN VLADAVINE PRAVASrbija je od nekih centara moći u EU dobila signale da odluči da li podržava Rusiju u vezi sa situacijom u Ukrajini. Da li ipak treba da se drži po strani?- Uvek sam na strani vladavine prava. Činjenica je da sada na teritoriji Evrope traje najduži period mira. I upravo na primeru Ukrajine vidimo koliko je važno da branimo svoje vrednosti.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track