Katastrofalne poplave koje su praktično potopile Obrenovac nisu prve s kojima se ovaj grad sretao kroz istoriju. Sugrađen nedaleko od obala Save, Kolubare i Tamnave, Obrenovcu gotovo da je "suđeno" da se suočava s čestim poplavama. Da li je iz istorije mogla da se izvuče lekcija?
Dok nisu izgrađeni nasipi (u obrenovačkom žargonu - "dolne"), Obrenovac je bio plavljen svake godine.
Bivši direktor vodovoda Obrenovca Milenko Mijalković kaže za RTV "Mag" da se postavljalo pitanje kako može da postoji grad na mestu koje je svake godine plavljeno.
"Nije se ipak plavio svake godine, jer je Marija Terezija napravila prvi nasip u ovom kraju, zbog čega se voda nije više svaki put izlivala u Posavinu", kaže Mijalković.
Većina žitelja Obrenovca reći će da je reka Sava najveći krivac za poplave, ali stari Obrenovčani misle drugačije.
"Nemamo mi sa Savom nikakve veze. Nama Kolubara podušire Savu, Sava Kolubaru i onda se Kolubara razliva", kaže stari Obrenovčanin Tihomir Rajković.
Postojalo je verovanje i da su među najvećim "krivcima" Tamnava i Kupinac.
"Tvrdim da nas Tamnava nikad nije plavila, previše je mali njen sliv. Poplave su nastajale zbog toga što je voda dolazila Dunavom, nakon topljenja snegova i ledova. U Dunav se uliva Sava, u Savu se uliva Kolubara, a Tamnava je mala pritoka Kolubare koja teče paralelno s Kolubarom", kaže Mijalković.
Poplave pre Drugog svetskog rata nisu pravile veliku štetu, jer Obrenovac tada nije bio izgrađen. Imao je oko 2.500 stanovnika, pa je najviše stradalo poljoprivredno zemljište.
Velika poplava pogodila je ovaj kraj 1930-ih godina. Voda je bila duboka oko 40 centimetara, pa su čamci bili vezani ispred radnji. Glavna ulica je bila kaldrmisana, što je imalo dobru stranu - voda se onda razlivala između kamenja.
Iskustvo iz 1930. nateralo je Obrenovčane da grade nasipe.
Međutim, 1937. ponovo su se desile velike poplave, kada je probijen novi nasip kod Breske. Seljaci su džakovima pokušavali da obuzdaju vodu. Tada je formirana i Posavska vodna zadruga. Novi nasip je završen 1940. godine.
Ni on nije mnogo izdržao, jer su i te godine grad zadesile nove poplave. Izlile su se i Sava i Kolubara, uništeno je oko 2.000 hektara plodnog zemljišta.
Posle Drugog svetskog rata, izgrađeni su naspi protiv 50-godišnjih voda, ali 1981. godine ni takva odbrana nije bila dovoljna, desile su se katastrofalne polave...
(Blic)
