MUDROSTI STARIH INDIJANACA: Ovako su govorili Sijuksi!
Foto: Vikipedija

O životu, Zemlji, čoveku

MUDROSTI STARIH INDIJANACA: Ovako su govorili Sijuksi!

Ludi svet -
Sve stvari na svetu imaju svoju svrhu, svaka bolest ima biljku koja je leči, i svaki čovek ima svoj poziv. Šta je život? To je treptaj svica u noći, neke su od mudrosti starih Indijanaca

Za Indijance se često kaže da su deca prirode. Oni od nje zavise i žive u skladu s njenim zakonima. Oni na taj način žive svoj život, a usput beleže svoje misli.

"Sve stvari na svetu imaju svoju svrhu, svaka bolest ima biljku koja je leči, i svaki čovek ima svoj poziv. Šta je život? To je treptaj svica u noći. To je dah bika na zimskoj hladnoći. To je mala senka koja juri preko trave i nestaje u zalasku sunca."

O životuSve stvari na svetu imaju svoju svrhu, svaka bolest ima biljku koja je leči, i svaki čovek ima svoj poziv. Ovo je indijanska teorija postojanja.

Žalosni Golub (1888-1936)

Šta je život? To je treptaj svica u noći. To je dah bika na zimskoj hladnoći. To je mala senka koja juri preko trave i nestaje u zalasku sunca.

Crno stopalo

Sve na svetu je u paru. U našim mislima mi smo dvoje, dobri i zli. Svojim očima vidimo dvoje, ono što je lepo, i ono što je ružno. Imamo desnu ruku koja udara i čini zlo, i levu koja je bliže srcu, punu dobrote. Jedna noga može nas voditi lošim putem, a druga dobrim. Dakle, sve na svetu je u paru.

Orao

Sve što Indijanac radi je u krugu, a to je zato što snaga sveta uvek deluje u krugovima, i sve pokušava biti okruglo. Nebo je okruglo, čuo sam da je i Zemlja okrugla, a takve su i sve zvezde. Vetar, kad je najmoćniji, vitla. Ptice grade gnezda u krugovima, jer njihova vera je ista kao i naša. Čak i godišnja doba u svojoj promeni čine veliki krug i uvek se ponovo vraćaju tamo gde su bila. Čovekov život je krug od detinjstva do detinjstva. I tako je u svemu u čemu se kreće snaga.

Crni Los, Oglala Sijuksi

O Zemlji

Moramo zaštititi šume za našu decu, unuke i decu koja će se tek roditi. Moramo zaštititi šume za one koji ne mogu govoriti za sebe, za ptice, životinje, ribe i drveće.

Kvantsinas

Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom, i poznavaćete jedni druge. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih poznavati. Ono što ne poznaješ, to te plaši. Kad se neko boji, on uništava.

Poglavica Den Džordž

U srcima svih nas postoji skriveni put kojim se retko putuje, a koja vodi do nepoznatog, tajnog mesta. Stari su ljudi zaista voleli Zemlju i na njoj su sedili i počivali s osećajem da su blizu majčinske snage. Svoje šatore su gradili na Zemlji, a svoje žrtvenike od Zemlje. Zemlja je umirivala, jačala, pročišćavala i lečila. Zbog toga stari Indijanac još uvek sedi na Zemlji, ne ustaje i ne odvaja se od njenih snaga koje život daju. Za njega sediti ili ležati na Zemlji znači moći razmišljati dublje i osećati snažnije. On može jasnije proniknuti u tajne života i doći u bliži odnos sa životom oko sebe.

Poglavica Medved Koji Stoji, Oglala Sijuksi

Veliki Duh je u svim stvarima, on je u zraku koji dišemo. Veliki Duh je naš otac, a zemlja je naša majka. Ona nas hrani, i sve što stavimo u nju ona nam vraća.

Veliki Grom

Indijanci vide dva puta s kojima se suočava beli čovjek kao put tehnologije i put duhovnosti. Mi osećamo da put tehnologije vodi moderno društvo ranjenoj i sprženoj Zemlji. Može li biti da put tehnologije predstavlja žurbu u uništenje, dok put duhovnosti predstavlja sporiji put kojim su Indijanci putovali i koji sada ponovo traže? Zemlja nije spržena na tim tragovima. Trava tamo još uvek raste.

AP Vilijem Commanda, Kanada

Bele ljude nikad nije bilo briga ni za zemlju, ni za jelena, ni za medveda. Kad mi Indijanci ubijamo zbog mesa, pojedemo sve. Kad vadimo korenje, pravimo male rupe. Kad gradimo kuće, pravimo male rupe. Mi istresamo s drveća žirove i češere. Mi ne sečemo živo drveće. Koristimo samo suvo drvo. A belci razaraju tlo, seku drveće, ubijaju sve... Drvo kaže: "Nemoj. Boli me. Nemoj me povrediti". A oni ga saseku i razrežu. Zbog toga ih Duh zemlje mrzi.

Vintu

Ponašajte se dobro prema Zemlji, ona vam nije dana od vaših roditelja, nego je pozajmljena od vaše dece. Ne nasleđujemo Zemlju od naših predaka, pozajmljujemo je od naše dece.

Stara indijanska poslovica

O darovanju

Naše je verovanje da je ljubav prema posedovanju slabost koju treba nadvladati. Ona privlači materijalni deo, a ako joj se dozvoli, s vremenom će poremetiti čovekovu duhovnu ravnotežu. Zbog toga deca od malena moraju da nauče lepotu darovanja. Treba ih učiti da daju ono što najviše vole kako bi mogla da osete radost davanja.

Ohijesa, Čarli Aleksandar Istmen - Sijuksi

Jednom sam bio u Viktoriji i vidio sam veoma veliku kuću. Rekli su mi da je to banka i da beli ljudi tu stavljaju svoj novac na čuvanje i da vremenom dobijaju korist. Mi Indijanci nemamo takve banke, ali kada imamo mnogo novca ili pokrivača, mi ih dajemo drugim Indijancima, i s vremenom to im donosi korist i naša srca se osećaju dobro. Naš način davanja je naša banka.

Poglavica Makuina

Mudra priča za kraj

Nekada davno je stari Čiroki svom unuku ispričao jednu životnu istinu: "U unutrašnjosti svakog čoveka se vodi bitka, kao borba između dva vuka, u unutrašnjosti svakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivicu, greh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam... Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrodušnost, srdačnost, darežljivost, istinu, saosećanje i veru.Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vredno usmeri u dubinu dedinih reči pa ga zapita: "Koji vuk na kraju pobedi?"

Stari Čiroki odgovori sa smeškom na svom starom licu: "Pobeđuje uvek onaj kojeg hraniš..."

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja