ZAGREB - Ostrvo Goli otok, poznato po zloglasnom logoru u kojem su na najsvirepije načine mučeni i ubijani ljudi koje je komunistički režim Josipa Broza smatrao državnim neprijateljima, nalazi se među 100 nekretnina koje je u državnom vlasništvu koje jje Hrvatska stavila na prodaju.
Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI ) navodi da zgrade bivšeg logora na Golom otoku, koje se prostiru na 4.500 kvadratnih metara, godinama propadaju. Samo u letnjim mesecima turisti dolaze da vide nekadašnji kazamat, a ostalih meseci ostrvo posećuju samo galebovi, piše Jutranji.hr.
Upravnik DUUDI-ja Mladen Pejnović kaže da će do 15. septembra primati ponude.
"Hteli bismo da obezbedimo uslove da se na Golom otoku napravi memorijalno-turistički kompleks. Tamo postoje delovi koji su predviđeni za turizam. Međutim, nije poenta u tome da mi kao državno telo izmišljamo i predlažemo namenu", kaže Pejnović i dodaje da za Goli otok postoji veliko interesovanje.
Odbor za ljudska prava u hrvatskom Saboru pokrenuo je pre pet godina inicijativu da se donese poseban Zakon o Spomen području Goli otok. Međutim, vlada još nije predložila Saboru taj zakon, a ministarstvo kulture kaže da nema para ze formiranje i održavanje takvog spomen područja.
Zapuštene zgrade bivšeg logora nalaze se na jugozapadnoj obali Golog otoka. Zatvorski kompleks sastoji se od upravne zgrade, koja je izgrađena 1950. od kamenih blokova koje su logoraši svojim rukama isklesali, a koja je u logoraškom žargonu nazivana "hotel". Tu su ostaci zgrade za prijeme i otpuste, zgrada u kojoj su se nalazili karantin i bolnica, raportna zgrada, kao i kompleks "žica", kako su logoraši nazivali skup građevina opasan žicom u kojima su bile barake za spavanje.
Procene o broju političkih zatvorenika koji su u neljudskim uslovima robijali na Golom otoku razlikuju se - od 10.000 do 30.000 ljudi. Isto tako razlikuje se i broj nesrećnika koji su tamo ostavili kosti - od 400 do 5.000.
Među 100 nekretnina ponuđenih na prodaju je jedan simbol bivšeg režima - bivša politička škola u Kumrovcu. "Nemamo ideju šta bi tamo moglo da se napravi, čekamo ponude", kaže upravnik DUUDI-a.
