POSLEDNJA PORUKA DOBRICE ĆOSIĆA: Mi više ne smemo da ratujemo!
Foto: Nedeljnik

Intervju srpskog akademika za Nedeljnik

POSLEDNJA PORUKA DOBRICE ĆOSIĆA: Mi više ne smemo da ratujemo!

Društvo -
Verujem da je mir jedini uslov našeg postojanja. Mi više ne smemo da ratujemo. Nemamo biološki, a više ni patriotski potencijal, ocenio je Ćosić

Dobrica Ćosić, koji je danas preminuo u 93. godini, u poslednjem interviju, koji je dao z aNedeljnik, govorio je o srpskoj istoriji, o našim pobedama i porazima, o Nikoli Pašiću i Živojinu Mišiću, o Kosovu, Miloševiću, Tadiću, Đinđiću, Vučiću...

"Za mene je kosovsko pitanje rešeno. To znači da ono više ne postoji kao južna srpska pokrajina. Vašoj generaciji savetujem da ne trošite snagu na kosovsko pitanje, jer je istorija to rešila mimo vas", poručio je bivši predsednik Savezne Republike Jugoslavije, i podsetio da je prvi izašao u javnost, još šezdesetih, sa idejom o podeli Kosova, ali da ona nije prošla.

On se u opširnom razgovoru osvrnuo i na Prvi svetski rat, opisan u njegovom romanu "Vreme smrti".

"Ako u jednom ratu izgubimo 60 odsto muškaraca, kao što se nama desilo, ako se jedna zemlja tako razori i opljačka kao Srbija, onda taj rat ne može da se slavi - kako se to danas slavi - samo kao pobeda", kazao je Ćosić.

"Mi više ne smemo da ratujemo. Nemamo biološki, a više ni patriotski potencijal. Verujem da je mir jedini uslov našeg postojanja. Ima mnogo sličnosti u postupcima, ultimatumima i odnosu evropskih sila prema Srbiji 1914. i 1941. godine. Mnogo sličnosti. Naravno, niko nam ne postavlja ratne ultimatume, ali mislim da su danas ti pritisci perfidniji u svojoj metodologiji jer se prenose na ekonomsku sferu, na celokupan život naroda. I da se taj pritisak podnese ili umanji, neophodno je svim silama raditi na novim savezništvima."

Ćosić je u razgovoru rekao da jedini realni saveznik Srbije danas može da bude samo Putin, i to dok je "putinovac", dok je Angela Merkel previše agresivna, i prema Srbima "nastupa sa revanšističkom strašću".

Ćosić je poručio da teško žali za odlaskom i ubistvom Zorana Đinđića.

"Mislim da je to doista koban čin za sudbinu Srbije. Mi nemamo tako darovitog čoveka u politici, čoveka te inteligencije, tog obrazovanja, te vrednoće."

Na pitanje da li se nadao da će intelektualac poput Borisa Tadića dobro voditi državu, Ćosić je za Nedeljnik odgovorio da je želja za popularnošću bila ograničavajuća sila za Tadićev uspešan rad.

"On nije uvažio politiku svoga oca i moju", ocenio je Ćosić.

Ćosić tvrdi da nije mogao da odbije da uđe u politiku.

"Prosto sam morao da se prihvatim te dužnosti, iako je ona bila apsolutno protiv mene kao pisca, u sukobu s mojim osećanjima i sa mojom ambicijom. Znao sam da je cena izuzetno velika i da ću na neki način prestati da budem pisac. I negativna percepcija Dobrice Ćosića kao pisca, posebno kod mladih generacija, počinje od trenutka kada sam postao predsednik, kada sam postao čovek vlasti, mada sam 20 godina pre toga bio disident sa najvećim policijskim dosijeom", rekao je književnik i akademik.

Dobrica Ćosić je govorio i o novoj vlasti predvođenoj Aleksandrom Vučićem, ukazavši da njemu mora da se napravi jaka opozicija.

"Vi ste generacija oportunista, a jednopartijska vlast će ovu zemlju teško da košta. Pogotovo što ima i vođu koji se poistovetio sa državom. To je samo Komunistička partija radila. Mlada generacija je hedonistička i apolitična više nego što sme. Ovo je vreme u kojem su mladi zbunjeni. Te proklete devedesete su jedan rez u vašoj kolektivnoj svesti."

(Nedeljnik)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track