Sve skuplje zbog suše

Ko preživi pričaće

Sve skuplje zbog suše

Društvo -
Za oko 20 odsto više cene mesa, mleka i stočne hrane očekuju nas u septembru zbog smanjenih prinosa žitarica

BEOGRAD - Pakleno.Suše koje su pogodile čitav Balkan i u Srbiji će izazvati niz novih poskupljenja. Osim viših cena stočne hrane, koja je već dovela do porasta cena mesa za oko 30 odsto, uskoro bi moglo da dođe i do novih poskupljenja. Proizvođači mesa zahtevaju još 20 odsto više cene mesa, a zbog lošijih prinosa lucerke i silažnog kukuruza očekuju se i rast cene mleka.Visinu ukupne štete koju će Srbija pretrpeti zbog suše niko ne želi da prognozira, ali je prema nekim procenama samo u poljoprivredi šteta oko dve milijarde dolara. Ako se tome doda da je proizvodnja struje u Hidroelektranama već sada za 15 odsto niža od planirane, te da će uvoz struje biti neminovan, razmere štete od suše biće ogromne.Ministar poljoprivrede Goran Knežević za Kurir kaže da Ministarstvo poljoprivrede u saradnji sa Ministarstvom finansija traži načine kako da se poljoprivrednicima nadoknadi šteta.- Čim nam štabovi za vanredne situacije u lokalnim samoupravama dostave podatke o visini štete, predložićemo vladi mere koje bi trebalo preduzeti da se ona sanira. Novca nema, a na koji način će to biti učinjeno još ne znamo. Država već mora da se zaduži sa dve i po milijarde evra za isplatu penzija i plata - kaže Knežević.U EPS kažu da će gubici zbog suše biti ogromni i da će struja morati da se uvozi po visokoj ceni, jer su suše pogodile širi region.- Koliki će tačno gubici biti, znaće se tek kada vidimo koliko ćemo struje morati da uvezemo i po kojoj ceni. Sva razlika između naše proizvodne i uvozne cene biće gubitak - kažu u EPS.

Knežević: Novca nema, a još ne znamo na koji način ćemo pomoći ratarima
Knežević: Novca nema, a još ne znamo na koji način ćemo pomoći ratarima

Olakšice za benzin i đubrivoMilan Prostran, sekretar Udruženja Privredne komore Srbije za poljoprivredu, kaže da bi država poljoprivrednicima, kad već nema para da im nadoknadi gubitke, trebalo da da olakšice na benzin, đubrivo i seme pšenice.- Ratari neće moći da izvuku ni uložena sredstva. Da bi mogli da izađu iz tog začaranog kruga, država mora da im pomogne i odloži ili otpiše obaveze prema kreditima koje je ona subvencionisala, kao i da preporuči poslovnim bankama da i one naprave tajm-aut do sledeće žetve - kaže Prostran.

Koliko je smanjena proizvodnjaŽitaricaprocenatŠećerna repa20%Suncokret30%Soja 50 do 60%Kukuruz50 do 60%Struja15%

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track