Toni Verhejen: Mnogo ljudi u srpskom javnom sektoru ne radi ništa!
Foto: Zorana Jevtić

Spreman da pruži veliku podršku reformama u Srbiji

Toni Verhejen: Mnogo ljudi u srpskom javnom sektoru ne radi ništa!

InfoBiz -
Vladi je potrebna vizija, mora da smanji rashode za plate, da reformiše državne firme, usvoji reformske zakone i sredi finansijski sektor

BEOGRAD - Reforme ili...- Fiskalna konsolidacija biće signal da država namerava da uradi svoj deo posla. Važan je i nastavak puta ka EU. Svaka firma koja dođe u Srbiju ima problem sa zemljom i vlasništvom, odobravanjem građevinskih dozvola, sa inspekcijama... Ima mnogo prepreka za investitore. Zakon o planiranju i izgradnji dugo se priprema, ali nacrt iz januara je bio razočaravajući. Umesto promene pristupa, oni su probali da ga poprave.Ovo je u intervjuu za Kurir izjavio Toni Verhejen, šef kancelarije Svetske banke u Srbiji, na pitanje kako povećati investicije u našoj zemlji.Šta je najvažnije što bi trebalo da sadrži ekonomska politika nove vlade?- Prvo, kontrola deficita, a to može da se uradi smanjivanjem glavnih rashoda - plata, penzija i subvencija. Vlada bi mogla da snizi plate i da krene da razmišlja o penzijama, iako nema lakog rešenja za njih. Za plate jasno znamo šta je problem - struktura sistema i s tim u vezi cena radnog sata i broj zaposlenih. Drugo se ne može uraditi odmah, ali prvo može. Druga mera je odlučna reforma državnih preduzeća koja imaju komercijalnu delatnost, posebno 153 firme u restrukturiranju, koje skupo koštaju Srbiju, i 400 firmi pod Agencijom za privatizaciju, koja ne koštaju toliko, ali su moguća opasnost. Treće je usvajanje zakona - o radu, stečaju, privatizaciji, planiranju i izgradnji... Četvrto je finansijski sektor. Ministar finansija Lazar Krstić izjavio je da su dovoljne dve-tri državne banke, a sada ih ima šest. To je teško ostvariti i može koštati. Moraju se naći rešenja za nenaplative kredite (NPL), zakonska i operativna, da bi banke mogle da se njih oslobode.Kako bi to pomoglo?- To će olakšati razvoj novih firmi i njihovo kreditiranje. Sada banke ne žele da daju kredite zbog problema sa NPL. Mere su spremne, ali ne do kraja. Rešavanje pitanja državnih banaka može biti problem.I to mora da košta, bez obzira na to kako se uradi?- Da, ne može se izbeći, samo je pitanje koliko i kako da se to uradi. Odlaganje stvara nesigurnost u finansijskom sistemu.Kažete da nemate predlog za reformu penzijskog sistema?- Nije bilo dijaloga o tome već neko vreme. Za reformu nam treba vizija vlade, ne možemo da dođemo i kažemo vam kako to da uradite. Nije bilo konkretnog predloga vlade, a ako ga bude, onda ćemo pružiti pomoć, analize.Nezaposlenost je velika, a višak u javnom sektoru mogao bi biti rešen novim otpuštanjima. Da li dodatno povećanje broja nezaposlenih može izazvati socijalne nemire?- Postoje ljudi u javnim preduzećima koje država plaća, a koji ne rade ništa, ili ljudi u javnom sektoru čiji rad nije potreban. Mislim da postoji shvatanje u društvu da to nije fer, da se novac poreskih obveznika troši na jedne, a ne na druge, to je i pitanje pravičnosti. Nemiri se javljaju kad postoji jedinstveno mišljenje da vlada radi nešto loše, a u Srbiji toga nema. Problem može da bude ako vlada ne bude objasnila zašto donosi takve mere. Veoma je važno i kako će podstaknuti rast privrede. Morate dati nadu ljudima.

Veruje u novu vladuNEKOLIKO GODINA PROMENATranzicija traje skoro 15 godina. Da li je najgore iza nas?- Između 2000. i 2006. išlo je dobro i mislilo se da će se brzo završiti, ali je nastao problem s krizom, od 2008. do 2012. prvo se ništa nije radilo, čak u jednom periodu nije bilo ministra finansija, a onda od 2011. raste državna potrošnja. Sada se mora platiti račun, a platiće ga srpski građani. Vratili ste se ne baš u stanje kakvo je bilo 2000, ali u tešku poziciju. Dobra strana je to što su oni koji donose odluke toga svesni i verujemo da će nova vlada uraditi sve što treba, ali biće potrebno nekoliko godina teških promena.

ČINJENICEKo je Toni Verhejen- Diplomirao na univerzitetu Erazmo u Roterdamu i doktorirao na holandskom univerzitetu Lajden- Godine 2002. započeo s radom u Svetskoj banci i od tada je fokusiran na reforme u državnim službama, upravljanje u javnom sektoru, rešavanje ekonomskih pitanja, kao i na borbu protiv korupcije- Radio na brojnim projektima u južnoj i istočnoj Aziji, centralnoj Africi, istočnoj Evropi i Rusiji- Od avgusta 2013. Verhejen je u Svetskoj banci sa sedištem u Beogradu

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track