Da li više verujemo bankama ili slami: Ovako Srbi čuvaju novac
Foto: Thinkstock

Da li više verujemo bankama ili slami

Da li više verujemo bankama ili slami: Ovako Srbi čuvaju novac

InfoBiz -
Umesto investiranja, građani Srbije čak četiri milijarde evra drže u štekovima kod kuće ili u sigurnosnim kutijama u bankama

BEOGRAD - Čuvanje porodičnog nakita, umetničkih predmeta, hartija od vrednosti ili druge poverljive dokumentacije od krađe mnogima zadaje probleme, posebno u periodima godišnjih odmora, pa se sve više građana odlučuje da lično blago stavi pod ključ u bankarskom sefu. Iako međunarodna bankarska pravila zabranjuju držanje gotovog novca u vrednosnim kutijama, da se to ipak čini potvrđuju procene da građani kod kuće i u sefovima i dalje čuvaju između tri do četiri milijarde evra.DostupnostSavetnik za ulaganja Mahmud Bušatlija objašnjava da se, uprkos riziku od krađe, prednost slamarice, a zatim i sefa ogleda u dostupnosti ličnog blaga.- Građani su i dalje skloni tome da gotov novac čuvaju pre kod kuće nego da ga polože na tekući ili štedni račun u banci. Tako lako mogu da dođu do njega u svakom trenutku, i nisu ograničeni radnim vremenom banke ili iznosom koji mogu da podignu. Kad su u pitanju veći iznosi, a pogotovu ako je reč o novcu nelegalnog porekla, dešava se da on bude stavljen u sef banke - navodi Bušatlija i dodaje da, iako je nezakonito, to jeste moguće jer banka garantuje privatnost i bezbednost sadržaja sefa.- To su ipak ekcesne situacije, koje, ako se otkriju, povlače za sobom zakonske sankcije. Otuda je najbolje novac čuvati na račun, a u sefovima držati nakit, hartije od vrednosti, poslovnu dokumentaciju i slične stvari - zaključuje Bušatlija.Istovremeno, otvoreno je pitanje bezbednosti sadržaja stavljenog pod zakupljen sef, a budući da je reč o poverljivim sigurnosnim sistemima kao i ugovornom odnosu između klijenta i banke, ove finansijske institucije nerado govore o tom pitanju.NadzorIpak, saznajemo da se banke ugovorom najčešće obavezuje da obezbede dobro stanje sefa, nadzor, tajnost zakupa i nesmetano rukovanje sefom za vreme trajanja zakupa.- Banka, međutim, ne utvrđuje vrednost stvari koje se unose u sef i ne vodi evidenciju o sadržaju sefa, ali odgovara za bezbednost sefa. Ukoliko dođe do nekih nepredviđenih situacija, tipa krađe, gašenja banke ili slično, spor se rešava pred sudom - kaže izvor našeg lista iz jedne od srpskih banaka.

Mahmud Bušatlija: Sefovi su za nakit i dokumenta, a ne za novac, to nije zakonito
Mahmud Bušatlija: Sefovi su za nakit i dokumenta, a ne za novac, to nije zakonito

ČINJENICEPogodnosti sefa- 50.000 sefova ima u Srbiji- Sefovi se obično izdaju u 12 različitih dimenzija- Cena iznajmljivanja sefa je od 250 do 900 dinara mesečno, odnosno od 1.500 do 6.000 dinara godišnje- Banka nema ovlašćenje da otvori sef čak ni kad ugovor istekne ili ga banka raskine- Ako korisnik po isteku ugovora ne isprazni sef i ne preda ključ, sef se otvara sudskim putem, a stvari idu u sudski depozit- U sef ne sme da se stavlja strani novac, zapaljivi predmeti, eksploziv i predmeti podložni kvaru, raspadanju i razlivanju

ČINJENICEGde držati blago u kući- Papirni novac nije otporan na miševe ili vlagu, pa ga radi zaštite stavite u plastičnu kesicu- Novac treba kriti na teško dostupnim mestima, ispod parketa ili iza kuhinjske sudopere- Nabavite kućni sef i čvrsto ga montirajte za zid ili unutar ormara- Izbegavajte štekove u čarapama, džepovima garderobe ili ispod dušeka jer tu lopovi prvo traže

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track